Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i Zajednica Talijana Pula / Comunita’ Degli Italiani Di Pola (Hrvatska)

Režija: Petra B. Blašković
Prevod: Petra B. Blašković i Klaudio Grbac
Scenografija: Stefano Katunar
Kostimografija: Desanka Janković
Autor muzike: Andrej Pezić
Dizajn svetla: Dario Družeta

Igra:
Petra B. Blašković

Foto: Karlo Čargonja

REČ AUTORKE

Franka Rame, jedna od najvećih ikona aktivističkog pozorišta, društva, satire, feminizma, politike, gotovo bolne komedije, lojalnosti ideji, beskompromisnoj borbi za vlastite ideale, žrtva licemernog društva koje se boji istine, centar je ovog autorskog projekta koji ne vraća na scenu samo neke od njenih autorskih tekstova napisanih s mužem Dariom Foom, već priča i priču jednog života posvećenom dostojanstvu života.
Frankamente… Iskreno. U životu i na sceni, na televiziji i u parlamentu… Nema razlike gde se govori. REČ KAO SLOBODA, kao udisaj bez kojeg se ne može … ne bismo mogli moći…
Neke su ideje u nas usađene davno, verojatno od onda kada ni sami nismo svesni da se to dogodilo i sazrevaju dugo. Franka Rame i Dario Fo za mene su uvek bili simboli slobode govora. U svojem su pozorišnom angažovanom delovanju bili uvek hrabri. Igrali su gde je pozorište moglo nesmetano progovoriti.
Ovo je omaž Franki Rame, njenim pozorišnim tekstovima, životu, delu i aktivizmu. Ova dokumentarno biografska predstava sadrži onu žensku komponentu i tematiku vezanu uz položaj žene u društvu o kojem je Franka uvek govorila, glumila, pisala.

AUTORKA

Petra B. Blašković (Pula)
Završila je muzičku školu. Školovanje nastavlja u Italiji gde je specijaliozirala metodu Orff-schulwerk, a kasnije magistrirala dramsku igru i lutkarstvo na Umetničkoj akademiji u Osijeku. Od 2011. je članica dramskog ansambla HNK Osijek, gde radi i kao asistentkinja operske režije, igra u operetama in baletskim predstavama. Umetnička je rukovoditeljica nagrađenog projekta Istra Inspirit i autorka brojnih dečjih, lutkarskih, plesnih i dramskih predstava. U INK Pula igra od 2000. godine.

 

Franka Rame
(1929 – 2013)
Italijanska glumica i dramatičarka. Glumačko dete, 1950. napustila je porodičnu trupu i posvetila se glumačkoj karijeri, najpre kao subreta revijskog Pozorišta. Od susreta s D. Foom (1953) nastupala je u njegovim ženskim ulogama, ali i sama pisala za pozornicu. Taj je saradnički par bio udružen u nastojanju da se italijanska pučka pozorišna tradicija uključi u savremeni, politički angažovan masovni spektakl za radništvo s didaktičkim ambicijama. U svojim monodramskim nastupima, koje je neretko supotpisivala uz Foa: prvi put 1978. u komadu Odana kući, krevetu i crkvi (Tutta casa, letto e chiesa), Rame je tematizovala konkretne zahteve ženske emancipacije, trpeći kao i sȃm Fo napade i zabrane delovanja. Među mnogobrojnim autorskim tekstovima-izvedbama izdvajaju se Ženske uloge 2 (Parti femminili 2, dve jednočinke, 1986) i Govorimo o ženama (Parliamo di donne, 1992), opet u saradnji, a Rame je autorka i “ženske” dopune Foova Glumčeva minimalnog priručnika iz 1987, u kojem je duhovito rekonstruisala povest ženske glume.

IZ MEDIJA

Premijera Frankamente Petre Blašković ispraćena ovacijama
Upregnuvši sve svoje glumačke vještine i stvaralačku energiju, pritom dobro održavajući dinamiku između pretežih humoristično-satiričnih dijelova te serioznih političkih, feminističkih i egzistencijalističkih slobodarskih dionica, Petra Blašković nakon sinoćnje premijere svoje monodrame Frankamente ispraćena je ovacijama rasprodanog gledališta Male scene INK-a.

Ovaj dramsko-dokumentarni biografski kolaž homage je Franci Rame, talijanskoj glumici, spisateljici, ikoni aktivističkog kazališta kojoj se, kao i Francinom suprugu, Nobelovcu Dariu Fou, Petra Blašković divi zbog umjetničkog izričaja, a ponajviše zbog hrabrog progovaranja o stvarnim problemima društva, zbog kojeg su bili spremni trpjeti žrtve. U slučaju France Rame, nakon što ju je grupa fašista silovala i palila cigaretama u ožujku nemirne 1973. godine, ona se već nakon dva mjeseca vratila svom umjetničkom i političkom djelovanju.

Uvodno Petrino pjevanje Bella ciao među publikom čini se nepotrebnim dodvoravanjem široj publici, a dominantna kabaretska forma u nekim je dijelovima glumački previše karikirana.

Najbolji dijelovi predstave, koji su dobro nasmijali publiku, svakako je oživljavanje Francina djetinjstva, njeno stasavanje uz majku, ispisano u djelu France Rame i Daria Foa Una vita all’improvvisa te završni seriozni dio Eurpidove tragedije Medeje (uz možda pretipično dramatičnu glazbenu podlogu) u kojem Petra vjerodostojnom glumom osvjetljava sporni moral koji zahtjeva vjernost žene, ali ne i muža.
Dobro se to nadovezalo na ukupno djelovanje France Rame koje je tematizirala konkretne zahtjeve ženske emancipacije, trpeći kao i Dario Fo napade i zabrane djelovanja.

Bonus, dobro uklopljen u predstavi, dokumentaran je zvučni zapis dirljivog, ali i odvažnog javnog govora njihova sina Jacopa Foa (također dramskog pisca, glumca i redatelja) o patnjama i borbi svojih roditelja, posebno o nepokolebljivosti majke.

Dodatna vrijednost predstave je i jezik. Koristi se istrovenetski dijalekt (uz jedan kraći monolog na istriotskom), koje Petra Blašković s pravom drži izričajem autentičnosti teritorija. No za sve gledatelje bio je osiguran prijevod odnosno titlovi na hrvatskom jeziku, tako da i neizvorni govornici mogu pratiti radnju.

U predstavi se, uz autorske Petrine tekstove, koriste isječci iz djela France Rame i Daria Foa Tutta casa letto e chiesa e altre stori i Una vita all’improvvisa. Ovog autorskog projekta Petre Blašković ne bi bilo bez koprodukcijske suradnje INK-a i Zajednice Talijana Pule.

Uz Petru B. Blašković (koja je i prevela dio teksta na istrovenetski, a Clauidio Grbac na istriotski), autorski tim čine scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Desanka Janković, autor glazbe Andrej Pezić, dok oblikovanje svjetla potpisuje Dario Družeta.

Energijom sličnoj Francinoj, Petra je zračila već na konferenciji za novinare uoči same premijere, kada je među ostalim nadahnuto kazala: “Tužno je da mi danas uopće moramo pričati o ženskim temama. To je tužno, to je tragično, to je grozno. Zašto? Jer se ništa nije promijenilo”.

Zašto i danas muškarci i žene nemaju iste plaće za isti posao. Imamo li danas slobodu, ako se neke naše kolege razapinje na stup srama zbog satire, kazala je.

Zoran Angeleski
(istra24, 18. februar 2023)

Ovo je prva naša ovogodišnja predstava i drago nam je da smo nakon godina uspješne suradnje s pulskom Zajednicom Talijana pripremili i ovu koprodukciju. To je i posveta dijalektu, istrovenetskom, jeziku na koji je Petra prevela i priredila ove monologe koje će i interpretirati, a Dario Fo, suprug France Rame koji je i koautor dijela tih tekstova, prisutan je na našim kazališnim daskama već godinama, kazala je Gordana Jeromela Kaić, ravnateljica INK-a.

Tamara Brussich, predsjednica pulske Zajednice Talijana, navela je da jezik nije granica, a posebno to nije kada se govori o kazalištu, a još manje kada glumica poput Petre B. Blašković izvodi dijela velike France Rame. Ovi monolozi su i priča o ženi, o slobodi, o jezicima, dijalektima.

Mnogim je ljudima tu u Puli istrovenetski materinji jezik, a drago mi je da smo tu suradnju s INK-om pretvorili u predstavu, u monologe pune emocija koje će Petra zasigurno sjajno izvesti. Mislim da će to biti nešto vrijedno pažnje, kazala je Tamara Brussich ističući da će predstava biti titlovana.

Petra B. Blašković, govoreći o ovoj predstavi, kazala je da ju je istrovenetski dijalekt obilježio od malih nogu.

Posebno mi je drago da mogu glumiti koristeći taj dijalekt, to bogatstvo u priči o iznimnoj Franci Rame, koju doživljavam i kao svoju muzu, idola. Bila je to iznimno hrabra žena, intelektualka, angažirana osoba, spisateljica, glumica, kulturna djelatnica, političarka koja nikada nije odustajala i tu njezinu hrabrost i posebnost želim prenijeti i na mlađe naraštaje.

Vanesa Begić
(Glas Istre, 16. februar 2023)

Priča o hrabroj borbi za dostojanstvo života žene
Predstava u kojoj autorica projekta i glumi zapravo je hommage velikoj talijanskoj kazališnoj glumici, dramaturginji i političkoj aktivistici, koja je bila supruga dramatičara Daria Foa, dobitnika Nobelove nagrade i majka je pisca Jacopa Foa.

Predstavu je prvakinja osječkog HNK-a, Puljanka Petra B. Blašković pripremila i izvela u povodu desete obljetnice smrti France Rame, jedne od najvećih ikona aktivističkog kazališta, društva i feminizma, donoseći priču o dostojanstvu života.

Franca Rame je, zajedno sa suprugom Dariom Foom, desetljećima bila najsnažniji satirični glas Italije, uvijek se beskompromisno rugajući “moći” napuhanih veličina i zalažući se za dostojanstvo radništva, žena i svih potlačenih i ugroženih skupina u zemlji. Svojim politički angažiranim predstavama bili su hrabri, simboli slobode govora. Dario Fo je, po saznanju da je dobio Nobelovu nagradu, izjavio da su je zaslužili zajedno.

Petra B. Blašković je ovom predstavom na scenu vratila neke od Raminih autorskih tekstova napisanih s mužem, donoseći priču o borbi za dostojanstvo žena. Događaji i stavovi koji se spominju u predstavi i danas su aktualni i često su stalni problemi i u današnjem društvu. Kako su i Rame i Fo u svojim uprizorenjima često koristili dijalekte, cijela je predstava prevedena na melodičan istrovenetski i istriotski, kao prilog očuvanju nematerijalne baštine.

Predstava je naslovljena Francamente, što može asocirati na ime talijanske umjetnice, a u prijevodu na hrvatski to znači iskreno, upravo onako kako se Rame osvrtala na stanje u zemlji i nezadovoljstvo iskazuje ostavkom u talijanskom Senatu i participiranju u takvoj vlasti.

Dokumentarna i biografska predstava progovara i o položaju žene u društvu, o kojem je Rame uvijek govorila, glumila, pisala. O istim temama glumom, plesom i pjesmom progovara i protagonistica predstave Petra B. Blašković.

Luka Jelavić (Glas Istre, 23. jun 2023)