SAOPŠTENJE ŽIRIJA IX NOVOG TVRĐAVA TEATRA

Jedna od najinteresantnijih stvari koje se tiču teatra jeste da u njemu svi glume. I šaptači, i upravnici, i kafe-kuvarice. To čoveka može silno zabavljati, navesti ga da i sam napravi od toga nešto – libreto za grandioznu operu, na primer. Upravo ta činjenica mogla bi biti naše ogledalo čudesnog, taj davnašnji, večni san – život u kojem svi živi pevaju! Lepa parada, zar ne?

U jednoj od najznakovitijih narodnih pesama iz antologijskih zbirki Vuka Karadžića, dakle, u pesmi Zidanje Skadra, neimari nikako ne mogu da sklope svoj Grad, crte svoga lica, ne mogu da izgovore do kraja svoje ime, jer im to ne dozvoljavaju sile nadnaravne, sile nedokučive, sile nemerljive. Samo što sastave svoju priču, ona preko noći biva skršena i srušena u pepeo i prah. Neimarima nije dozvoljeno ni da sazidaju parodiju srećnog grada kao Borhesovi besmrtnici. Upravo – ništa.

Sve dok žena najmlađeg, najčestitijeg i najnaivnijeg brata ne bude, na zahtev nemilosrdne vile, uzidana u temelje, žrtvovana na prevaru. Kada shvati da se njeni najbliži ne šale, mlada Gojkovica moli glavnog majstora da joj ostavi prozore na dojkama kako bi mogla da doji svoje grlato dete. I mleko, legenda kaže, teče iz otvora i kada se mlada žena više ne čuje, kada zauvek utihne. Teče neprestano (kako veli narodni pevač) zarad čuda i zarad lijeka, što su, u stvari, razlozi za umetnost. Jer šta je umetnost drugo nego čudo i lek? Čudo i lek, najčujniji povodi 9. festivalskog izdanja Novog Tvrđava teatra zbog kojih smo se ove godine i sastajali.

Kad kažemo bogomdan, onda govorimo o autoru koji još veruje u čudo, u priču. Možda je i istina postala nesvakidašnja stvar? Svaka od priča koje smo, u slavu istih neporecivih razloga, prethodnih večeri, slušali, ovde, u Čortanovcima, jeste mala, svakodnevna ili savremena, sapunska tragedija.

U neku ruku, svaka Kafkina priča jeste poremećena teološka rasprava, apsurdni mirakul.

I Kafkina glasovita skaska Umetnik u gladovanju mogla bi se čitati kao ovaploćena prethodnica nekog konceptualističkog performansa iz budućnosti (koja je, danas, prošlost).

Žiri festivala (Ivana Đurić Paunović, Jovana Balašević i Laslo Blašković) doneo je odluku da Nagrada ua najbolju predstavu pripadne predstavi Umjetnik u gladovanju Narodnog pozorišta Sarajevo, a u režiji Alena Šimića. Bez velike patetike, ali i bez prevelike ironije, mladalački poletno, ekipa ove predstave autentičnim, sopstvenim glasom razvija igru, unutar kafkijanskog okvira, kao da neki drugi uopšte postoji, koja je život sam.

Nagrada za najboljeg glumca pripala je Nikoli Ristanovskom za ulogu doktora Tomasa Stokmana u predstavi Neprijatelj naroda Henrika Ibzena (Makedonski narodni teatar Skoplje), koju je izneo suvereno i moćno, sasvim se savremeno snalazeći u klasičnom tekstu, u koji se lako, bez sile, učitava sadašnjost oličena u problemima ekologije, slobode štampe i javne reči, neumoljivi diktat politike, ali ne kao nalog sna (koji su sanjali nadrealisti), nego nametnuta slika stvarnosti, diktatura košmara.

Nagradu za režiju dobio je Nikola Zavišić za predstavu Čuda Svetog Georgija, a u koprodukciji teatara iz Bugarske, Srbije i Rumunije. Zavišić je, između ostalog, jasno i čitko progovorio upravo o vezama i saglasjima bliskih a tako dalekih balkanskih naroda, koji se ogledaju u Čudu Svetog Georgija zanemelog pred aždajom stvarnosti koju bismo u ovom slučaju najpreciznije moglo nazvati kertesovskim lapsusom – besudbinstvo.

Davanje imena literarnim junacima i dramskim licima – čak i kada izgleda tako – ne može biti slučajno, banalno. Pretpostavimo da se to najbolje uči od ekspresionista, uostalom, možemo do sutra razbijati glavu zašto se Kafkin zatočnik, prosto i zagonetno zove – K. U to ime, specijalna nagrada za kolektivnu igru pripala je autorima predstave KAFKA MACHINE Srpskog narodnog pozorišta.

Beži čudo od čuda
Zar ne vidiš
I ovde je čudo
preteći upozorava Vasko Popa, kao da smo već doživeli kraj sveta, a da toga nismo ni svesni i bitišemo u nekoj vrsti zagrobnog života, iz kojeg nas samo čudo umetnosti može spasiti.

Sitnice koje život znače pokazuju mogući izlaz iz te nemoguće situacije, svedoče o izvesnom srećnom kraju metafizičkog ultimatuma, one pomenute svakidašnje tragedije, koja je iskorak iz kućnog pakla.

Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Neli Mihajlović, koja je na ubedljiv način, u pomenutoj predstavi, predočila gore navedene paradokse, upravo kao i njen partner u predstavi, Mladen Andrejević, koji je, glumeći izvesnog neočekivanog čoveka, ovenčan na ovom festivalu Nagradom za glumu koja, sa svim mogućim značenjima, nosi ime Milana Gutovića.

Eto, tako je Žiri ocenio udeo truda i udeo čuda pozorišnih stvaralaca koji su ove godine činili naš festival. Čestitamo nagrađenima!

PETI FESTIVALSKI DAN

Poslednjeg takmičarskog dana festivala Novi Tvrđava teatar, videli smo predstavu Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, KAFKA MACHINE inspirisanu delima i životom Franca Kafke, u režiji Veljka Mićunovića.

Reditelj Mićunović o svojoj predstavi i susretu sa velikim piscem, kojeg je iskreno i nadahnuto postavio na scenu kaže:” Kafka je vešto uočavao probleme sa kojima se suočava običan čovek u svakodnevnom životu i stvorio je jedan nadrealni svet koji štima po nadrealnim pravilima. Tu se do danas ništa nije promenilo. Taj paradoks stvara ogromnu tenziju u svim njegovim delima, čak i u onim nedovršenim gde se njegovi junaci nalaze u stalnom unutrašnjem konfliktu i intenzivnoj borbi protiv neke više sile koja ih nadilazi, a koja je stalno prisutna. Živimo u doba lakog pristajanja. Krijemo se iza lažnih identiteta. Pretvorili smo se u profile na društvenim mrežama.
Iluzije su potrošene. Ideologije su zloupotrebljene. Krećemo se u svetu koji je crn, jednostavan, surov i apsurdno duhovit. Tu nema komplikovanih konflikata. Nema mučno moralno-poučnih dilema. Nema velikih filozofskih odluka.Kritika sistema (koji je ujedno i najveći antagonista u svim Kafkinim delima)postaje jasna onda kada se otkrije da baš ta mašina, ona koja nas melje, ipak ne može da funkcioniše bez nas.”

Izuzetan glumački ansambl nagrađen je gromoglasnim aplauzom.

U predstavi su igrali: Aljoša Đidić, Radoje Čupić, Draginja Voganjac, Marija Medenica, Marko Savić, Jovana Mišković, Dušan Vukašinović, Igor Greksa

ČETVRTI FESTIVALSKI DAN

Četvrtog dana festivala Novi Tvrđava teatar, videli smo predstavu Narodnog pozorišta iz Sarajeva, prema motivima i fragmentima iz života, dela, pisama i dnevnika Franca Kafke “Umjetnik u gladovanju” u režiji Alena Šimića.

Ova predstava je delo mladih talentovanih umetnika iz Sarajeva koji su se upustili u avanturu da istražuju Kafkino delo, bazirajući ga na pripovetci “Umetnik u gladovanju”.

Njihova avantura je urodila polodom, napravili su uzbudljivu predstavu koju je publika festivala Novi Tvrđava Teatar lepo prihvatila i nagradila velikim aplauzom.

U predstavi su igrali: Ida Keškić, Tamara Miličević-Stilić, Ivona Baković, Dino Sarija, Dino Bajrović, Domagoj Nižić

TREĆI FESTIVALSKI DAN

Trećeg festivalskog dana, publika je videla predstavu "ČUDO SVETOG GEORGIJA" Rusomira Bogdanovskog, u rećiji Nikole Zavišića, koprodukciju tri pozorišta iz regiona: Dramsko-llutkarskog teatara “Ivan Radoev“ iz Plevena (Bugarska), Narodnog pozorišta iz Niša (Srbija), Teatara „Joan Slaviči" iz Arada Rumunija).

Ova interesantna predstava, razigrala je ceo prostor predivnog zdanja Vile Stanković, a sjajno uigran ansambl iskoristio ovo sjajno zdanje da nam na najbolji mogući način prikaže ovaj komad koji se na duhovit, zabavan i apsurdan način bavi mračnim temama zajedničkim za sve narode Balkana, surovim ubistvima vladara i pitanjima vere i religije, kao i njihovim promenama, zamenama i zloupotrebama.

U predstavi su igrali: Asen Dankov, Antoni Penov, Diana Handžieva, Nada Keranova, Dragiša Veljković, Dragana Jovanović, Marko Pavlovski, Marina Pali, Stefan Dogaru, specijalni gost Dejan Lilić

DRUGI FESTIVALSKI DAN

Druga predstava na festivalu NTT bila je "Sitnice koje život znače" Lorenca Maronea, u režiji Andreja Nosova, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta u Beogradu, produkcijske kuće Beo Art i Centra za kulturu iz Tivta.

Publika je uživala u predstavi, sa velikim simpatijama primila priču "o ljubavi, prijateljstvu i pomoći u čijem fokusu se nalazi penzionisani knjigovođa Čezare, "staro džangrizalo" koji pred kraj svoga života dobija želju da promeni svoj karakter.

Publika je gromoglasnim aplauzom nagradila ansambl predstve, a čulo se i skandiranje bravo sa svih strana.

U predstavi su nastupili; Nela Mihailović, Vanja Ejdus, Mladen Andrejević, Dušan Matejić, Nina Nešković i Rade Ćosić.

PRVI FESTIVALSKI DAN

Na sceni "Pera Dobrinović" Srpskog Narodnog pozorišta, predstavom Makedonskog narodnog teatra "Neprijatelj naroda", počeo IX Novi Tvrđava Sinoć je na sceni Srpskog narodnog pozorišta "Pera Dobrinović" otvoren festival Novi Tveđava Teatar.

Festival je otvorila glumica Srpskog narodnog pozorišta Sanja Ristić Krajnov, prošlogodišnja dobitnica nagrade za najbolju žensku ulogu, za tumačenje lika Nine u predstavi "Život se samnom mnogo poigrao" u režiji Dina Mustafića.

Festival Novi Tvrđava Teatar počeo je predstavom Makedonskog narodnog pozorišta "Neprijatelj Naroda" H. Ibzena, u režiji Nine Nikolić.

Glumački ansambl predvođen magom pozorišne glume Nikolom Ristanovskim, prikazao nam je predstavu visokog umetničkog nivoa.

Predstava se bavi ulogom pojeinca u društvu, važnosti njegovog glasa, kao i pogubne istine da je glas većine uvek moćniji od glasa pojeinca, bez obzira ko je u pravu.

Dramaturškinja predstave Tamara Baračkov u svojoj belešci kaže:"Doktor Stokman jeste paradigma savremenog angažovanog čoveka, ali je i idealista koji veruje da je promena moguća, te da je trenutno žrtvovanje neophodno, koliko god bolno bilo. Možda na početku nesvestan ishoda i problema koje će mu njegov beskompromisan stav doneti, uprkos udarcima koje mu zadaje društvo, na čelu sa vladajućom političkom strukturom i prevrtljivim novinarima, dr Stokman kroz izazove i padove, sazreva i jača, osvešćuje i učvršćuje svoje konačne ciljeve."

U predstavi su igrali: Nikola Ristanovski, Zvezdana Angelovska, Darja Rizova, Jana Veljanovska, Ana Arsovska, Blagoj Veselinov, Petre Arsovski, Saška Dimitrovska, Aleksandar Mihajlovski, Nino Levi, Martin Đorgoski.

U publici su se mogli videti mnogi značajni pozorišni i kulturni radnici.DTATeatar

PREDSTAVA „SITNICE KOJE ŽIVOT ZNAČE“, DRUGOG DANA FESTIVALA „NOVI TVRĐAVA TEATAR“, BIĆE ODRŽANA U NOVOSADSKOM POZORIŠTU - Újvidéki Színház

VAŽNO SAOPŠTENJE
01. 09. 2022.

Obaveštavamo publiku da će se predstava „Sitnice koje život znače“ Lorenca Maronea, u režiji Andreja Nosova, rađena u koprodukciji Narodnog pozorišta Beograd, produkcijske kuće Beo-Ara i Centara za kulturu Tivat (Crna Gora), zakazana za 2. septembar 2022. godine u 20 časova, igrati u Novosadskom pozorištu - Újvidéki Színház, adresa Jovana Subotića 3-5 u NOVOM Sadu.

Ostale predstave biće održane u Vili Stanković u Čortanovcima.

PR FESTIVALA NTT
Olivera Živković

FESTIVAL „NOVI TVRĐAVA TEATAR“ POČINJE SUTRA, 1. 09. U SRPSKOM NARODNOM POZORIŠTU NA SCENI „PERA DOBRINOVIĆ“

VAŽNO SAOPŠTENJE
31. 08. 2022.

Otvaranje festivala „Novi Tvrđava Teatar“ 1. 09. 2022. godine se iz Vile Stanković u Čortanovcima seli na scenu „Pera Dobrinović“ u Srpskom Narodnom pozorištu u Novom Sadu.

Festival otvara predstava Makedonskog narodnog teatra iz Skoplja „Neprijatelj naroda“ H. Ibzena, u režiji Nine Nikolić, sa Nikolom Ristanovskim u glavnoj ulozi.

Ostale predstave biće održane u Vili Stanković u Čortanovcima.

PR FESTIVALA NTT
Olivera Živković

PRODAJA ULAZNICA

Počela prodaja ulaznica za sve predstave ovogodišnjeg Novog Tvrdjava Teatra. Festival počinje 1. septembra 2022. godine u Vili Stanković, u Čortanovcima.

Ulaznice se mogu kupiti na SVIM PRODAJNIM MESTIMA GIGS TIX-A .

I ove godine će biti organizovan prevoz iz Beograda i Novog Sada.

FESTIVAL „NOVI TVRĐAVA TEATAR“ OD 1.DO 7. SEPTEMBRA 2022. GODINE U VILI STANKOVIĆ U ČORTANOVCIMA

 

Festival „Novi Tvrđava Teatar“ najavljuje repertoar ovogodišnjeg festivalskog izdanja pod sloganom: ČUDA SE DOGAĐAJU, ALI TREBA IH PREPOZNATI.

Pošto nam je iskustvo dva prethodna Festivala pokazalo da je početak septembra, datum iznuđen koronom, bolji termin za Festival, odlučili smo da ostanemo pri tome.

Na otvorenoj sceni ispred Vile Stanković, od 1. do 7. septembra smenjivaće se, iz večeri u veče, ansambli pozorišta iz regiona, kao i iz Novog Sada i Beograda.

Izdvajamo gostovanje Makedonskog Narodnog pozorišta sa novom postavkom Ibzenovog komada „Neprijatelj naroda“, u režiji Nine Nikolić, sa Nikolom Ristanovskim u naslovnoj ulozi, zatim iz Sarajevskog Narodnog pozorišta stiže nam moderna, furiozno zaoštrena predstava mladih glumaca pod naslovom „Umjetnik u gladovanju“ prema motivima i fragmentima iz života, djela, pisama i dnevnika F. Kafke, u režiji Alena Šimića. Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada će prikazati predstavu „Kafka mašina“ po tekstu inspirisanom delima i životom Franca Kafrke, u režiji Veljka Mićunovića, a predstava po komadu makedonskog dramskog pisca Rusomira Bogdanovskog „Čudo svetog Georgija“, u režiji Nikole Zavišića, rađena u koprodukciji tri pozorišta: iz Plevne (Bugarska), Arada (Rumunija) i Niša (Srbija). Poslednja predstava u takmičarskoj konkurenciji je nova premijera, koja će biti izvedena početkom avgusta u Tivtu, po delu poznatog italijankog pisca Lorenca Maronea „Sitnice koje život znače“, u režiji Andreja Nosova, rađena u koprodukcij Narodnog pozorišta u Beogradu, Beo Art produkcije i Centra za kulturu Tivat, dok će nam se čast nagrađenih, van konkurencije, predstaviti glumci pozorišta Portal FSU iz Beograda, koji će izvesti adaptaciju komada „Banović Strahinja“ Borislava Mihajlovića – Mihiza, pod naslovom „Ljubav i krivica“, u režiji Vide Ognjenović.

Ovogodišnji repertoar obuhvata predstave rezličitih pozorišnih rukopisa u kojima se na visoko umetnički način smelo otvaraju neka pitanja i započinju rasprave o nama, našem vremenu i našoj nesnađenosti.

Prošla sezona je bila pozorišno veoma bogata i izazovna. Nažalost neke predstave su izostale zbog organizacionih i tehničkih problema izvođenja na otvorenom. Nadamo se da ćemo neke od njih moći da vidimo na narednom, desetom jubilarnom Festivalu NTT 2023.