Narodno pozorište Sarajevo (Bosna iHercegovina)

Prema motivima i fragmentima iz života, dela, pisama i dnevnika Franca Kafke

UMJETNIK U GLADOVANJU

Reditelj: Alen Šimić

Dramaturgija i dramatizacija:
Benjamin Hasić
Scenski pokret: Ena Kurtalić
Muzika: Mirza Rahmanović-Indigo
Scenografija i kostimografija:
Sabina Trnka
Asistenti režije: Ajla Bešić, Ena Kurtalić,
Benjamin Hasić
Asistent dramaturgije: Armin Behrem

Igraju:
Ida Keškić
Tamara Miličević-Stilić
Ivona Baković
Dino Sarija
Dino Bajrović
Domagoj Nižić

REDITELJ I DRAMATURG O PREDSTAVI

Zašto se budiš ujutro?
“Mrzim sve što nije vezano za književnost, dosadili su mi razgovori (čak i kad su vezani za književnost), dosadno mi je da posjećujem ljude, dosadne su mi radosti i tuge rodbine. Razgovor oduzima važnost, ozbiljnost, istinu iz svega što mislim.” Ove riječi, zapisane od strane Franca Kafke, najbolje opisuju ovogpisca.

Sve što nas okružuje je prelijepo i u svemu se može pronaći značenje i smisao. Razgovor, istinski razgovor sagovornika koji su prisutni da slušaju jedni druge, predstavlja jedan od temelja na kojima počiva zdravo postojanje. Prvu probu smo počeli sa ovim stavom, predstavu smo završili drugačiji, promijenjeni.

Ova autorska predstava je svojevrsni razgovor grupe mladih ljudi punih života i želje za radom, za pričom sa mrtvim autorom koji odbija da učestvuje u dijalogu. Kafka u svojim djelima nikada ne daje odgovore, njega ne zanima dijalog sa svojim zamišljenim čitaocem. Ovo trenje je prvo proizvelo frustraciju, nakon koje se stvorila magija. Doslovna magija.

Kao kolektiv istražili smo vezu između nas, naših privatnih života, opažanja koja imamo o poslu kojim se bavimo i okruženju u kojem bivamo, sa enigmatičnim, turobnim i zatvorenim Kafkom. Polazište je bila pripovijetka Umjetnik u gladovanju, a razvilo se u nešto šire.

Za to nam je bilo potrebno ispitati ko smo mi uopće i ko je taj Franc Kafka?

Iščitavajući Kafkine dnevnike, pisma i kratka prozna djela, doslovno smo ušli u apsurdni svijet, prostor ispunjen zagonetkama koje odlično komuniciraju sa apsurdnim vremenom u kojem živimo. Kafka je pisac izvan vremena, zbog toga je toliko teško odgonetnuti njegove alegorije.

Uporedo smo razgovarali sa građanima Sarajeva o pozorištu i saznali da 90% njih i ne zna koliko pozorišta ovaj grad ima. Još je veći procenat onih koji ne idu u pozorište uopće. Ispitivali smo svoje savremenike o životu i njihove pogleda na postojanje i otkrili da ih ta pitanja ne zanimaju.

Ova kombinacija se pokazala kao odličan pokretač za nešto drugačije. Upali smo u međusvijet, granice vremena i prostora su počele da se tope, naše ličnosti, naša individualnost, nedjeljivost je nestala. Postali smo jedna masa sačinjena od mesa, misli i magije.

Jednu stvar nismo uspjeli otkriti: zašto pozoršite kao umjetnička forma propada u ovoj državi i koja je svrha bavljenja ovim poslom. Umjetnik u gladovanju, ekipa predstave, postalo je jedno te isto.

I onda se desilo ono što se desilo.

Alen Šimić i Benjamin Hasić

REDITELJ

Alen Šimić rođen je u Tuzli 1988. godine. U Tuzli je završio osnovnu i srednju školu. Posle studija produkcije u rodnom gradu, upisuje Odsjek za režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, na kojoj je stekao zvanje bakbalaureata 2014.

PISAC

Franc Kafka rođen je 3. jula 1883. U Pragu a umro 3. juna 1924. u Beču.

Spada u red najznačajnijih i najuticajnijih pisaca dvadesetog veka. Presudni uticaj na recepciju Kafkinih dela imao je Maks Brod, Kafkin intimni prijatelj koji se oglušio o Kafkinu testamentarnu volju I objavio njegova dela. Za života je Franc Kafka ostao poznat samo užem krugu čitalaca. Istina, krugu kome su pripadali Tomas Man, Herman Hese, Alfred Deblin, Rajner Marija Rilke, Robert Muzil, Kurt Tuholski... Odmah po završetku Drugog svetskog rata Kafkina dela su preko Amerike vraćena u Nemačku, gde su prihvaćena kao ravnopravna sa delima Tomasa Mana ili Bertolda Brehta. Kafkina popularnost u tim godinama bila je veoma velika. Za Kafkinog života objavljene su samo neke njegove pripovetke: Presuda, Preobražaj, U kažnjeničkoj koloniji, Seoski lekar i Umetnik u gladovanju. Tek posthumno su objavljeni romani Proces, Zamak i Amerika.